![]() |
Časni oci, gospodo gradonačelnici, dragi gosti, poštovani Senćani
Senćani sa ponosom čitaju posvetu i knjizi „Limunacija na selu“, koju je Stevan Sremac napisao u Beogradu 17. jula 1896. godine i posvetio Srpskoj čitaonici u Senti.
Posveta glasi: "Srpskoj čitaonici Stevan Sremac".
O ovoj posveti podpredsednik Matice srpske, gospodin Miro Vuksanović između ostalog kaže: “Među starim knjigama Gradske biblioteke u Senti nalazi se i knjiga `Limunacija na selu` Stevana Sremca na kojoj je dva puta svoj puni potpis podvukao, da ga tako overi, da se bolje zna što se zna. Da to nemamo, mislili bismo da nemamo ono što smo imali, a ovako znamo šta je ostalo i šta imamo, ovde.“
Stevan Sremac je otišao iz Sente 1868. godine sa svojim ujakom Jovanom Đorđevićem i mlađom braćom – Jovanom i Andrejom, i više se nikada nije vratio.
Međutim, Stevan Sremac svoje rodno mesto – Sentu, nikada nije zaboravio. Na to nas upućuje i prethodni podatak.
Most koji je Sremac podigao između Sente i Niša, reka Nišave i Tise, napravljen je od tvrde građe. To dokazuju i „Sremčevi dani“ koji su upravo u toku, a u kojima, osim Sente i senćana – učešće imaju i Niš i nišlije.
Postavku izložbe „Niška vremena Stevana Sremca 1879-1892.“ priredio je Narodni muzej iz Niša.
Realizacija izložbene postavke - Autorski tim Narodnog muzeja iz Niša:
Autor: Jovan Mladenović, kustos;
Koautor: Ljiljana Tojagić Vasić, muzejski savetnik;
Članovi tima: Željko Cajić, Veselinka Stanojević, Nenad Mladenović, Valentina Milovanović i Branimir Stojković;
Saradnici: Marina Vlaisavljević, Bojana Nešić kao i Atila Pejin, Agneš Nađabonji i Petar Terzić iz Sente;
Za organizaciju izložbe su zaslužni:
Skupština Opštine Senta, na čelu sa predsednikom opštine – gospodin Atila Juhas,
Predsednik Odbora za organizaciju Jubileja – Petar Terzić,
direktor Kulturno Obrazovnog Centra – gospodin Hajnal Jene,
direktorica Narodnog Muzeja iz Niša – gospođa Divna Pešić.
Na izložbi se ujedno promoviše katalog zbirke Stevana Sremca. Naslov kataloga je „Zaostavština Stevana Sremca“ – autora Jovana Mladenovića, kustosa Narodnog muzeja Niša. U katalogu je obrađena i zaostavština Sremčevog ujaka Jovana Đorđevića, čiji jubulej – 180 godina rođenja proslavljamo sledeće godine.
Bilo bi lepo kada bi na ovom projektu zajedno sa senćanima učestvovali i predstavnici Narodnog muzeja iz Niša.
Dozvolite mi, da predam reč gospodinu Risti Bukviću, pomoćniku gradonačelnika Niša.
Senta, 22. novembar, na dan Svetih mučenika Onisifora i Porfirija 2005. g.